Šibenik koji se u povijesti prvi put spominje 1066. god u vrijeme vladanja kralja Petra Krešimira IV. glavni je grad Županije šibensko-kninske u kojoj živi oko 152 tisuća stanovnika u 12 općina, 194 naselja i 5 gradova.

 

Šibenik ima oko 56 tisuća stanovnika. Srednji dio regije s duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, te Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom, razdvojen je na dva dijela, ali istodobno je rijeka Krka spona koja je oduvijek integrirala prostor sjeverne i srednje Dalmacije u jedinstvenu cjelinu, Šibensko područje.

Grad Šibenik je kulturno-prosvjetno, administrativno i privredno središte regije. U gradu se nalaze brojne kulturne institucije - Županijski muzej s odjelima: Arheološkim, Kulturno-povijesnim, Etnografskim, Galerijskim i Prirodoslovnim; Arhiv; Gradska knjižnica, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel Šibenik, Šibensko kazalište i Međunarodni dječji festival, Galerija Sv. Krševana, Uprava Nacionalnog parka " Krka ", Šibensko pjevačko društvo " Kolo " ( od 1899. ).

Među mnogim kulturno - povijesnim znamenitostima posebno se ističe Katedrala Svetog Jakova koja po svojoj ljepoti, konstrukcijskim posebnostima i stilskim značajkama katedrala nije samo najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog naslijeđa Šibenika, već je po tome jedinstveni spomenik sakralnog graditeljstva upisan u UNESCOV registar 30. 11. 2000.

Katedrala je podignuta na južnoj strani središnjeg starogradskog trga na mjestu romaničke crkve sv. Jakova. Ideja o gradnji datira iz 1298. g. kad je Šibenik dobio biskupiju i status grada. Odluka o gradnji donesena je 1402. godine. Gradnja je započela tek 1431. godine i trajala je do 1536. godine, uz prekide.

Šibenik je nastao i dulje vrijeme postojao samo kao utvrda - castrum. Svojim zemljopisnim smještajem imao je važno vojno - strateško značenje na istočnojadranskoj obali. Zbog toga su se gradsko komuna i svi njezini suvereni uvelike brinuli o obrambenom sustavu grada podizanje, jačanjem i održavanjem gradskih bedema, kula i tvrđava. Tvrđave su najsačuvaniji dio fortifikacijiskog sustava, među kojima se ističu:

Tvrđava Sv. Ane koja uzdiže se u vrhu stare gradske aglomeracije, na kamenoj uzvisini 70 m nad morem. Do početka XV. st. nekoliko puta je rušena a svojom veličinom i izgledom potječe iz XV. - XVII. stoljeća. Zauzima površinu od 2.600 m2. Unutar tvrđave prostrano je dvorište. U sjeveroistočnom su dijelu pronađeni ostaci materijalne kulture, keramika iz željeznog doba pretpovijesti, pa je sigurno da su Hrvati tvrđavu podigli na mjestu gdje je nekoć postojao gradinski punkt starih Ilira. Dva je puta tvrđava stradala od eksplozije barutane (1663. i 1752.), nakon čega je popravljena.

Tvrđava Sv. Nikole - sagrađena je na ulazu u Kanal svetog Ante 1535. - 1550. godine. Sazidana je prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja Michielea Sammichella. Tvrđava u tlocrtu ima trokutastu formu. U donjim dijelovima sazidana je od bijelog kamena a u gornjim od opeka. Od detalja ovoga šibenskog renesansnog fortifikacijskog objekta dojmljiv je portal glavnog ulaza na sjeveroistočnoj strani. Od nadgrađa iz vremena Mlečana sačuvane su samo dvije kamene krune zdenca iz XVII. st. Tvrđava svetog Nikole spada u red najjačih pomorskih fortifikacijskih objekata na hrvatskoj obali Jadrana. Imala je važnu ulogu u odbrani Šibenika od Turaka (1570. - 1573.).

  • Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

  • Šibenik

NEWSLETTER

Prijavite se naš newsletter i primajte novosti!
Unesite vašu e-mail adresu: